Poslovne vijesti - Hrvatska

Građani i dalje oprezni kod novih zaduživanja

U dosadašnjem razdoblju rast plasmana banaka zabilježen je u najvećoj mjeri kod sektora poduzeća te u manjoj mjeri kod ostalih bankarskih i nebankarskih financijskih institucija, dok se efektivno stanje kredita odobrenih stanovništvu smanjilo.

Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), krajem lipnja u odnosu na mjesec ranije došlo je do smanjenja kredita i poduzećima i sektoru stanovništva, s iznimkom stambenih kredita koji su jedini zabilježili porast krajem lipnja.

Stambeni su krediti tako krajem lipnja iznosili 57,95 milijardi kuna i veći su za oko 22 milijuna kuna nego mjesec ranije. Krediti poduzećima na mjesečnoj razini smanjili su se krajem lipnja na 104,7 milijardi kuna (mjesec ranije 105,6 milijardi kuna). Iako je zabilježen pad, dosadašnji trendovi pokazivali su porast kreditiranja poduzeća.

Kod sektora stanovništva, pak, zamjećuje se i dalje oprez kod novih zaduživanja, pokazuju najnoviji podaci HNB-a. Naime, manje kredita zabilježeno je na mjesečnoj razini i kod automobilskih kredita, kredita po kreditnim karticama te ostalih kredita u koje se ubrajaju, primjerice, nenamjenski, potrošački i okvirni krediti.

»Tijekom ove godine, sukladno očekivanju, kreditiranje poduzeća zadržalo je bržu dinamiku, gdje i dalje bitnu ulogu igra kreditiranje javnih poduzeća«, kaže direktor Službe za ekonomska istraživanja Erste banke Alen Kovač. Dodaje da dinamika kreditiranja stanovništva očekivano ostaje usporena, a to je posljedica povećanog opreza građana, na što i dalje bitan utjecaj ima neizvjesnost na tržištu rada. Pri tome stambeno kreditiranje bilježi nešto dinamičnije trendove, koji će biti dodatno potaknuti Vladinim programom subvencioniranja stambenih kredita, dok potražnja za potrošačkim kreditiranjem ostaje relativno skromna. Nastavak sličnih trendova Kovač očekuje i u nastavku godine.

Glavni ekonomist Raiffeisen banke Anton Starčević kaže da u drugom polugodištu ove godine ne očekuje promjene u potražnji za kreditima. To znači da će potražnja u segmentu poduzeća nastaviti rasti, kao i u sektoru države, a u segmentu građana će i dalje stagnirati. Starčević očekuje da će se povećavati potražnja za kratkoročnim kreditiranjem poduzeća, a banke će moći odgovoriti na dodatnu potražnju ponudom kredita po konkurentnoj cijeni za kredite u kunama i po nešto višim cijenama za kredite u eurima u odnosu na prvo polugodište ove godine. Kod segmenta malih poduzeća ne očekuje povećanje potražnje za kreditima niti mogućnost smanjivanja kamatnih stopa.

Glavni ekonomist SG Splitske banke Zdeslav Šantić kaže da rast kredita poduzećima tijekom 2010. i ove godine ostaje značajan s rastom uglavnom većim od 8 posto na godišnjoj razini. Nastavak sličnog trenda očekuje do kraja ove i tijekom 2012. godine, a razloge za to vidi prije svega u i dalje otežanom pristupu alternativnim izvorima financiranja (primjerice, izravno zaduženje u inozemstvu, zaduživanje na domaćem tržištu kapitala). »Prošlogodišnji i ovogodišnji rast kredita stanovništvu posljedica je primarno rasta vrijednosti franka u odnosu na kunu, a ako se isključi efekt tečajnih promjena, promatrani krediti se smanjuju«, zaključuje Šantić.